Webshop izvan PDV-a od 2027.: kad B2B kupcu ide eRačun

Od 1.1.2027. obrt ili tvrtka izvan sustava PDV-a koja preko webshopa proda robu hrvatskoj tvrtki ili obrtu više ne smije poslati običan PDF ili papirnati račun. Izdaje eRačun, osim kad kupac plati karticom ili gotovinom, a gotovinom se prema Poreznoj upravi smatra i pouzeće. Tada smije izdati fiskalizirani račun s OIB-om kupca, ali onda ne smije izdati i eRačun. Porezna uprava je 20.10.2026. u besplatnoj aplikaciji MIKROeRAČUN otvorila izdavanje eRačuna da se obveznici stignu pripremiti. Za webshop to nije samo posao za knjigovođu: koji dokument kupac dobiva, odlučuju polje za OIB u košarici i način plaćanja koji kupac odabere.

Ukratko:

• Od 1.1.2027. eRačun izdaju i obveznici poreza na dohodak ili dobit koji nisu u sustavu PDV-a (čl. 38. st. 1. t. 2. i čl. 80. Zakona o fiskalizaciji).
• Tvrtka plaća karticom ili pouzećem: smijete izdati fiskalizirani račun uz OIB kupca (čl. 39.; za pouzeće mišljenje Porezne uprave od 27.4.2026.), ali tada ne i eRačun.
• Tvrtka plaća virmanom ili po predračunu: eRačun.
• Kupac nema adresu za eRačun u Adresaru metapodatkovnih servisa (AMS): papirnati račun i eIzvještavanje (čl. 40. i 51.).
• Kad eRačun bude plaćen, podatke o naplati šaljete do 20. u mjesecu nakon naplate (čl. 53.).

Što se mijenja 1.1.2027.

Od 1.1.2027. eRačun moraju izdavati i obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Tako propisuje čl. 38. st. 1. t. 2. Zakona o fiskalizaciji (NN 89/2025), a čl. 80. tu točku stavlja na snagu 1.1.2027. Isti stavak navodi još dvije skupine: obveznike PDV-a, koji eRačune izdaju od 1.1.2026., i tijela državne uprave, lokalnu samoupravu te proračunske korisnike izvan sustava PDV-a.

U praksi webshopa to su paušalni obrtnici te obrtnici na dohotku i tvrtke koji nisu u registru obveznika PDV-a, najčešće zato što im promet u tuzemstvu nije prešao prag od 60.000 eura (čl. 90. Zakona o PDV-u u verziji iz NN 152/2024). Porezna uprava u odgovorima o eRačunu dodaje da obveza izdavanja postoji bez obzira na broj računa koji se izdaju.

Do kraja 2026. vrijedi blaže pravilo. U odgovoru objavljenom 4.12.2025. Porezna uprava piše da obveznik izvan PDV-a tijekom 2026. smije izdavati papirnate račune i poslovnim kupcima, bez obzira na to kako su plaćeni, pa ne mora fiskalizirati ni B2B račun plaćen karticom. Od 1.1.2027. domaćem poslovnom kupcu papirnati ili PDF račun ostaje samo u dva slučaja: kao fiskalizirani račun kad plati gotovinom ili karticom (čl. 39.) i kad nema adresu za eRačun (čl. 40.).

Obvezu primanja eRačuna od partnera imate već od 1.1.2026. (čl. 41. u vezi s čl. 80.), kako smo opisali u tekstu o eRačunu u B2B poslovanju. Novo je izdavanje. MIKROeRAČUN ga omogućuje od 20.10.2026. Stranica s pitanjima i odgovorima o aplikaciji još navodi 1.1.2027., ali novija obavijest Porezne uprave kaže da funkcija radi od 20.10.2026.

Tko je poslovni kupac u smislu zakona

Primatelj eRačuna je, prema čl. 4. t. 24., porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Hrvatskoj koji je u sustavu PDV-a, zatim obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit izvan PDV-a te proračunski korisnik. U praksi webshopa to je gotovo svaki domaći poslovni kupac: d.o.o., j.d.o.o., obrt, paušalni obrt, liječnička ili odvjetnička praksa.

Dvije skupine nisu primatelji:

• Potrošači. Za njih se ništa ne mijenja, dobivaju fiskalizirani račun s JIR-om, kao i dosad.
• Kupci iz inozemstva. eRačun se razmjenjuje samo za tuzemne transakcije (čl. 33. st. 3.). Porezna uprava to potvrđuje u odgovorima o eRačunu: za tvrtke iz drugih država EU-a i trećih zemalja račun se izdaje u papirnatom ili drugom prihvatljivom obliku.

Adrese za primanje eRačuna vode se u Adresaru metapodatkovnih servisa (AMS), kojim upravlja Porezna uprava (čl. 4. t. 1.). Kupac koji tamo nema adresu ne može primiti eRačun, pa za njega vrijedi posebno pravilo iz čl. 40.

Webshop poslovnog kupca prepoznaje samo ako kupac sam označi da kupuje kao tvrtka. Zato od 2027. o polju „Trebam R1 račun” s nazivom tvrtke i OIB-om ovisi vrsta dokumenta. Kupac koji ga ne ispuni dobiva račun kao potrošač. Što još B2B prodaja traži od webshopa, od cjenika po kupcu do odobravanja narudžbi, opisujemo na stranici o B2B webshopu.

Način plaćanja odlučuje koji dokument izdajete

Ključna je iznimka iz čl. 39. st. 1.: od eRačuna „može biti izuzeta transakcija koja se plaća gotovinom ili karticom”, ako je za nju izdan i fiskaliziran račun. Uz takav račun u Poreznu upravu šaljete i OIB kupca (čl. 15. st. 6.). Porezna uprava isto ponavlja u odgovoru od 17.4.2026.: račun poslovnom subjektu plaćen karticom smije se fiskalizirati po pravilima Fiskalizacije 1.0 uz OIB primatelja, ali se za istu isporuku tada ne može izdati i eRačun (čl. 39. st. 2.).

Iz toga slijedi praktično pravilo: o dokumentu odlučite u trenutku plaćanja. Porezna uprava u mišljenju od 27.4.2026. objašnjava zašto: za jednu transakciju može se izdati samo jedan račun. Ako knjigovođa tvrtke-kupca naknadno zatraži eRačun za kartičnu kupnju, a račun je već fiskaliziran, zakon ne predviđa da uz njega izdate i eRačun.

Prema mišljenju Porezne uprave, pouzeće se računa kao gotovina. U mišljenju od 27.4.2026. (klasa 410-01/26-01/46) piše da se kod pouzeća dostavljaču plaća gotovinom ili karticom, neovisno o tome kako dostavna služba poslije doznači novac prodavatelju. Zato prodavatelj i kod B2B pouzeća može primijeniti iznimku iz čl. 39.: izdaje fiskalizirani račun uz OIB kupca i kao način plaćanja navodi gotovinu. Tada za tu narudžbu ne može izdati i eRačun, a koji će postupak provesti, odlučuje sam izdavatelj.

PayPal je drukčiji slučaj. Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/2025) poznaje četiri oznake načina plaćanja: gotovinu, kartice, transakcijski račun i „ostalo” za sve ostale načine, pa PayPal ide pod „ostalo”. Čl. 39. i tehnička specifikacija (pogl. 2.1.1.1) OIB primatelja i iznimku vežu samo uz gotovinu i karticu, pa za tvrtku koja plati PayPalom ostaje eRačun.

Što to mijenja u košarici i sustavu naplate

Logika koju webshop mora provesti stane u četiri pitanja: je li kupac tražio R1 i je li tvrtka iz Hrvatske, je li OIB ispravan, kojim je načinom platio i, ako ide eRačun, ima li kupac adresu u AMS-u. Odgovori daju jedan od četiri dokumenta: račun potrošaču, fiskalizirani račun s OIB-om kupca, eRačun ili papirnati račun uz eIzvještavanje. Kupac iz inozemstva dobiva račun kao i dosad.

Tehnička specifikacija za fiskalizaciju (verzija 2.7, 21.7.2026.) donosi tri detalja koja se lako previde:

1. OIB kupca ide u element OibPrimateljaRacuna u zahtjevu za račun (pogl. 2.1.1.1). Šalje se samo za B2B transakcije plaćene gotovinom ili karticom. Uz način plaćanja „T” (transakcijski račun) nije dopušten.
2. Naknadna promjena ima rok do ponoći. Način plaćanja i OIB primatelja na već fiskaliziranom računu mogu se promijeniti posebnom metodom (PromijeniPodatkeRacunaZahtjev) samo istog dana. Nakon ponoći slijedi storno i novi račun (pogl. 2.1.6). Kupac koji sutradan napiše da je zaboravio upisati OIB dobiva storno i novi račun, a ne ispravak.
3. Polje za OIB treba provjeru. OIB ima kontrolnu znamenku, pa se pogreška pri upisu može uhvatiti već u formi, prije nego što pogrešan OIB ode u fiskalizacijsku poruku.

Za eRačun svaka stavka mora imati šesteroznamenkastu KPD oznaku (čl. 42. st. 2.). Artikli koje prodajete tvrtkama trebaju KPD polje u katalogu, a popis se mijenja od 1.1.2027. odlukom iz NN 119/2026, kako smo pokazali u tekstu o izmjenama KPD oznaka. Istog dana Porezna uprava u produkciji ukida potpisivanje poruka metodom RSA-SHA1, pa je dobro obje promjene testirati zajedno; detalje imate u tekstu o kraju SHA1 u fiskalizaciji.

Povrat robe kupljene uz eRačun rješava se dokumentom koji mijenja izvorni račun i koji se fiskalizira kao eRačun. Za račun, ispravu ili obavijest koja mijenja izvorni račun u fiskalizacijske podatke ulaze broj i datum prvobitnog računa (čl. 48. st. 1. t. 11.), pa sustav mora pamtiti koji je dokument kupac dobio. Kartična kupnja uz fiskalizirani račun s OIB-om stornira se po pravilima za račune u krajnjoj potrošnji, koja vrijede i za račune s povratom robe (čl. 24.).

MIKROeRAČUN ili informacijski posrednik

Ako narudžbe tvrtki uz plaćanje virmanom stižu nekoliko puta mjesečno, besplatni MIKROeRAČUN je razuman izbor i integracija se ne isplati. Ako stižu svakodnevno ili ih ne želite prepisivati, eRačun treba izdavati sam sustav, webshop ili ERP, preko informacijskog posrednika: tvrtke koja drugima uslužno izdaje i prima eRačune te ih fiskalizira (čl. 4. t. 14.). Treća mogućnost je poslovnim kupcima ponuditi samo karticu ili pouzeće. Tada izdajete fiskalizirani račun s OIB-om i eRačun vam za te narudžbe ne treba. Ako vaši kupci traže plaćanje po predračunu, ta opcija otpada.

MIKROeRAČUN je besplatan (čl. 56. st. 1.), a koristiti ga smiju korisnici ePorezne koji nisu u registru obveznika PDV-a (čl. 55.). Fiskalizaciju izdanih računa provodi sama Porezna uprava, pa ovlaštenja ne treba dodavati. Prema uputi Porezne uprave, eRačun se u aplikaciji izrađuje unosom:

• OIB-a primatelja, nakon čega se dostupni podaci o kupcu dohvaćaju sami,
• broja računa u trodijelnoj strukturi,
• stavki s KPD oznakom,
• podataka za plaćanje.

Aplikacija nudi izradu iz predloška, preuzimanje XML-a i PDF-a s 2D barkodom i evidenciju naplate. Ako kupac nije u AMS-u, ispisuje se vizualizacija računa, a eIzvještavanje ide automatski.

Uputa opisuje samo ručni unos i predloške. O uvozu narudžbi iz webshopa ili spajanju s drugim sustavom ne piše ništa. Svaka B2B narudžba plaćena virmanom ili PayPalom znači jedan ručni unos.

Jedno ograničenje dobro je znati unaprijed. Kad uđete u sustav PDV-a, pravo na MIKROeRAČUN prestaje od 1. siječnja iduće godine. Prije toga morate u AMS prijaviti novu pristupnu točku (čl. 57.).

Obveze koje počinju nakon prvog eRačuna

Izdavanjem posao nije gotov. Do 20. u mjesecu za prethodni mjesec izdavatelj u Sustav za fiskalizaciju šalje podatke o naplaćenim eRačunima: datum i broj računa, OIB, iznos, način plaćanja i datum naplate (čl. 53. st. 1. i 3.). Isto vrijedi za račune izdane uz eIzvještavanje (čl. 53. st. 2.). U MIKROeRAČUN-u naplatu evidentirate na detaljima računa. Ako radite s posrednikom, podatak o uplati mora do njega stići iz banke ili webshopa.

eRačune čuvate u izvornom obliku šest godina od isteka godine u kojoj su izdani (čl. 35. st. 1.).

Kazne

Kazne nisu simbolične. Neizdavanje eRačuna spada u najteže prekršaje (čl. 71.). Za pravnu osobu kazna iznosi od 3.980 do 66.360 eura, za obrtnika od 3.980 do 39.810 eura, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 660 do 6.630 eura. Za pravnu osobu koja ne dostavi podatke o naplati propisano je od 1.320 do 26.540 eura (čl. 73. st. 1. t. 24.), a sama obveza iz čl. 53. vrijedi jednako za obrtnike.

Što napraviti do 31.12.2026.

Za webshop izvan PDV-a 2027. donosi pravilo koje se mora izvršiti pri svakoj narudžbi tvrtke: OIB, način plaćanja, dokument. Ako ga sustav provodi sam, poslovni kupci to neće ni primijetiti. Ako ga provodite ručno, napravite raspored prije siječnja, ne nakon prve kazne.

U FIN STUDIU logiku računa ugrađujemo u webshop od prvog dana. Ako želite provjeriti kako vaš checkout odlučuje o dokumentu, javite nam se.

Ovaj članak nije porezni ni pravni savjet. Primjenu Zakona o fiskalizaciji provjerite s knjigovođom ili Poreznom upravom.