Fiskalizacija 2.0 za webshop: što zakon traži i kako to ugraditi (2026.)

Obje obveze dolaze iz istog Zakona o fiskalizaciji, a fiskalizacija se provodi pri izdavanju svakog računa, ne na kraju mjeseca. Zato webshop koji prodaje i potrošačima i tvrtkama oba toka rješava u samom sustavu naplate, a ne naknadno u knjigovodstvu.

U ovom vodiču prolazimo što zakon, Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/2025) i Pravilnik o eRačunu (NN 11/2026) konkretno traže, s člancima, što se mijenja 1. 1. 2027. i kako to izgleda u arhitekturi checkouta: kada se izdaje račun, što ako Porezna uprava ne odgovori, kako se provodi povrat i kada tvrtka dobiva eRačun, a kada fiskalni račun s OIB-om. Tekst nije porezni savjet; svoj konkretan slučaj provjerite s računovođom.

Obveze webshopa na jednom mjestu

• Prodaja potrošačima: fiskalizira se svaki račun, uključujući plaćanje uplatom na račun. Dio zakona o transakcijskom računu primjenjuje se od 1. 1. 2026. (članci 3. i 80.).
• Prodaja tvrtkama: obveznici PDV-a od 1. 1. 2026. izdaju eRačune hrvatskim poslovnim kupcima, a obveznici izvan sustava PDV-a od 1. 1. 2027. (članci 38. i 80.).
• Tvrtka plaća karticom: transakcija može ići kao fiskalizirani račun s OIB-om kupca umjesto eRačuna, ali nikad oboje (članak 39.).
• Prekid veze ne smije zaustaviti prodaju: račun se izdaje bez JIR-a i naknadno dostavlja u roku od dva radna dana (članak 21.; Pravilnik, članak 9.).
• Odgovornost: za ispravnost programskog rješenja odgovaraju trgovac i proizvođač ili održavatelj softvera (članak 14. stavak 3.).
• Od 1. 1. 2027.: metodu potpisa određuje Tehnička specifikacija Porezne uprave, a certifikat može izdati pružatelj usluga povjerenja s pouzdanog popisa EU (NN 97/2026).

Što je „Fiskalizacija 2.0” i zašto se naziv stalno miješa

„Fiskalizacija 2.0” u svakodnevnom govoru znači cijelu reformu koju je donio novi Zakon o fiskalizaciji. Porezna uprava taj naziv koristi uže, za eRačune u poslovanju između poreznih obveznika (B2B), dok fiskalizaciju računa građanima (B2C) u svojim odgovorima naziva Fiskalizacijom 1.0. Zakon pokriva oba područja: prema članku 1. uređuje fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji te izdavanje i fiskalizaciju eRačuna.

Stari Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom prestao je važiti 1. rujna 2025., kad je na snagu stupio novi zakon (članci 79. i 80.). Za webshop su ključna dva datuma: 1. siječnja 2026., kad su počeli vrijediti fiskalizacija plaćanja transakcijskim računom i odredbe o eRačunu, te 1. siječnja 2027., kad eRačune moraju početi izdavati i porezni obveznici izvan sustava PDV-a i kad stupaju na snagu izmjene Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 97/2026).

Prodaja potrošačima: fiskalizira se svaki način plaćanja

Zakon definira promet u krajnjoj potrošnji kao izdavanje računa građanima odnosno potrošačima „neovisno o načinu naplate” (članak 2. točka 26.), a članak 3. nabraja gotovinu, kartice, transakcijski račun i ostale načine. Za webshop to znači da virman, internet bankarstvo i opća uplatnica više nisu iznimka: narudžba plaćena uplatom na račun dobiva fiskalizirani račun jednako kao kartična. Praktične posljedice za taj tok opisali smo u tekstu o fiskalizaciji plaćanja bankovnim transferom.

Nekoliko pravila tiče se baš internetske trgovine:

• Poslovni prostor. Webshop se prijavljuje kao poslovni prostor tipa internetska trgovina (članak 16. stavak 4.). Kao adresa navodi se sjedište ili prebivalište trgovca, a radno vrijeme može biti od 0 do 24 sata (Pravilnik, članak 19. stavci 4. i 5.).
• Brojevi računa bez praznina. Broj računa ima tri dijela (numerički broj, oznaka poslovnog prostora, oznaka uređaja) i mora slijediti neprekinuti redoslijed (članak 9.).
• Podaci o softveru. Trgovac Poreznoj upravi dostavlja OIB proizvođača ili održavatelja programskog rješenja (članak 17.), a promjenu proizvođača ili održavatelja prijavljuje (Pravilnik, članak 19. stavak 2.).
• Izdani račun se ne mijenja. Softver koji može mijenjati stavke već izdanog računa zakon smatra rješenjem koje omogućuje izbjegavanje fiskalizacije (članak 14. stavak 2.). Način plaćanja i OIB kupca ispravljaju se novom porukom, za što je Porezna uprava od 2026. uvela posebnu metodu servisa (Pravilnik, članak 11.).
• Dokument prije računa. Ako kupcu prije računa šaljete dokument s podacima o plaćanju, primjerice predračun za uplatu na račun, na njemu mora pisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN” (članak 29.). Propust je među najtežim prekršajima (članak 71.), pa s računovođom provjerite koje vaše automatske poruke spadaju pod to pravilo.

Kupac je tvrtka: fiskalni račun s OIB-om ili eRačun

Članak 38. obvezuje izdavatelja eRačuna da ga izda za tuzemne transakcije prema primatelju eRačuna. U 2026. izdavati moraju obveznici upisani u registar obveznika PDV-a, a od 2027. i obveznici izvan njega. Zaprimati eRačune već od 2026. moraju i tvrtke i obrti izvan sustava PDV-a, kako navodi Porezna uprava u pitanjima i odgovorima. eRačun nije PDF poslan e-mailom: to je strukturirani račun koji se razmjenjuje između pristupnih točaka protokolom AS4 (Pravilnik o eRačunu, članak 7.). Za webshop s poslovnim kupcima odluka ovisi o načinu plaćanja:

• Tvrtka plaća karticom ili gotovinom pri preuzimanju. Transakcija može biti izuzeta od eRačuna ako je izdan fiskalizirani račun, a u poruci Sustavu za fiskalizaciju šalje se OIB kupca (članak 39. stavak 1. i članak 15. stavak 6.). Za istu isporuku tada se ne može izdati i eRačun (članak 39. stavak 2.), što Porezna uprava potvrđuje i u svojim odgovorima. Ako OIB kupca izostane, to je zaseban prekršaj (članak 73. stavak 1. točka 4.).
• Tvrtka plaća virmanom ili na odgodu. Prema prilogu Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji, OIB primatelja ne smije se poslati uz način plaćanja „transakcijski račun”. Takva narudžba zato ide kao eRačun kroz informacijskog posrednika, s KPD oznakom na svakoj stavci (članak 42.) i kasnijom prijavom naplate (članak 53.).
• Kupac je tvrtka iz druge države. Odredbe o eRačunu primjenjuju se samo na tuzemne transakcije između hrvatskih poreznih obveznika (članak 33. stavak 3.). Porezna uprava navodi da se tada račun izdaje u papirnatom ili drugom prihvatljivom obliku.

Detaljan pregled rokova, informacijskih posrednika i KPD oznaka donosimo u tekstu eRačun obavezan od 2026., što se u popisu KPD oznaka mijenja od 2027. u tekstu o KPD šiframa 2027., a pravila za trgovce izvan sustava PDV-a u tekstu webshop izvan PDV-a od 2027. Što sve B2B prodaja traži od sustava, od cjenika po kupcu do odobravanja narudžbi, opisujemo na stranici B2B webshop.

Što se mijenja od 1. 1. 2027.

Ministarstvo financija je 2. 9. 2026. u Narodnim novinama objavilo izmjene Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 97/2026), koje stupaju na snagu 1. 1. 2027. Za webshop koji sam šalje račune Poreznoj upravi važne su tri promjene:

• Metoda potpisa više nije upisana u Pravilnik. Dosadašnji članak 16. propisivao je potpis RSA-SHA1 i MD5 za zaštitni kod izdavatelja. Nova verzija upućuje na metode iz Tehničke specifikacije koju Porezna uprava objavljuje na svojim stranicama (članak 5. izmjena).
• Širi izbor certifikata. Digitalni certifikat s OIB-om obveznika može se nabaviti od pružatelja usluga povjerenja s pouzdanog popisa prema Uredbi (EU) br. 910/2014, ne samo od pružatelja u Hrvatskoj (članak 1. izmjena). Certifikati izdani prije 1. 1. 2027. koriste se do isteka (članak 12. izmjena).
• eRačun izdaju i obveznici izvan sustava PDV-a. Isti dan na snagu stupa članak 38. stavak 1. točke 2. i 3. Zakona (članak 80.).

Što to konkretno znači za kod koji potpisuje račune, uključujući prestanak RSA-SHA1 i TLS 1.1 u produkciji, opisali smo u tekstu kraj SHA1 u fiskalizaciji.

Kako to izgleda u checkoutu

Zakon ne propisuje arhitekturu, ali iz njegovih pravila slijedi nekoliko tehničkih odluka koje treba donijeti prije prvog retka koda. Veći rizik od same veze s Poreznom upravom nose rubni slučajevi: dvostruka obavijest o plaćanju, povrat robe, promjena načina plaćanja ili kupac koji naknadno traži račun na tvrtku.

Kako cijeli tok od checkouta do JIR-a i eRačuna izgleda u našoj izvedbi, uključujući red čekanja i povrate, opisali smo na stranici fiskalizacija u webshopu.

Dodatak, aplikacija ili fiskalizacija u vlastitom sustavu

Na WooCommerceu i Shopifyju fiskalizacija se rješava dodatkom ili aplikacijom treće strane. To može biti posve ispravno rješenje, ali zakon odgovornost ne prebacuje na dodatak. Za ispravnost programskog rješenja odgovaraju i trgovac i proizvođač ili održavatelj (članak 14. stavak 3.), a za ispravno izdavanje eRačuna odgovara porezni obveznik, ne informacijski posrednik (članak 58. stavak 2.). Prije nego se oslonite na dodatak, tražite pisani odgovor na šest pitanja:

1. Fiskalizira li plaćanja transakcijskim računom, a ne samo kartice?
2. Što radi kad Porezna uprava ne odgovori: blokira checkout ili izdaje račun bez JIR-a i naknadno ga dostavlja?
3. Proizvodi li fiskalizirani storno pri povratu?
4. Šalje li OIB tvrtke kod kartičnog B2B plaćanja i sprječava li da se za istu narudžbu izda i eRačun?
5. Je li verzija koju koristite usklađena s Tehničkom specifikacijom koja vrijedi od 1. 1. 2027.?
6. Tko je prijavljen kao proizvođač ili održavatelj programskog rješenja?

Odgovore za dvije najčešće platforme, s time što koji dodatak i aplikacija pokrivaju, složili smo u tekstu fiskalizacija za WooCommerce i Shopify.

Dodatak je dovoljan kad je tok jednostavan: kupci su potrošači, plaćaju karticom ili pouzećem, a eRačune tvrtkama izdaje računovodstveni program. Fiskalizacija u vlastitom sustavu ima prednost kad račun ovisi o poslovnoj logici koju dodatak ne vidi, primjerice B2B cjenicima, ERP-u ili više poslovnih prostora. Usporedbu platformi donosimo u tekstu WooCommerce vs Shopify za hrvatsko tržište.

Koje su kazne

Zakon razvrstava prekršaje u tri razine. Rasponi za pravne osobe (za obrtnike su drukčiji):

• Najteži prekršaji (članak 71.): od 3.980 do 66.360 eura, primjerice ako se eRačun ne izda, ne zaprimi ili ne fiskalizira, ili ako dokument s podacima o plaćanju izdan prije računa nema natpis „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN”. Istom kaznom kažnjava se i proizvođač ili održavatelj softvera koji omogućuje izbjegavanje fiskalizacije.
• Teži prekršaji (članak 72.): od 2.650 do 66.360 eura, primjerice za izdavanje računa bez JIR-a izvan dopuštenih iznimki, račun bez propisanih podataka ili neosiguranu softversku i hardversku podršku za razmjenu podataka sa Sustavom za fiskalizaciju.
• Lakši prekršaji (članak 73.): od 1.320 do 26.540 eura, primjerice ako se računi izdani tijekom prekida veze ne dostave u dva radna dana, ako se kod kartičnog B2B plaćanja ne pošalje OIB kupca, ako storno nije proveden po pravilima ili ako stavka eRačuna nema ispravnu KPD oznaku.

Uz pravnu osobu kažnjava se i odgovorna osoba u njoj, za najteže prekršaje od 660 do 6.630 eura, a za ponovljene prekršaje rasponi su viši.

Provjerite svoj webshop

• Dobiva li narudžba plaćena uplatom na račun fiskalizirani račun, i to automatski?
• Nastavlja li checkout raditi kad Porezna uprava ne odgovara, i vidi li netko red neposlanih računa?
• Proizvodi li povrat robe fiskalizirani storno?
• Dobiva li tvrtka koja plaća karticom fiskalni račun s OIB-om ili eRačun, i nikad oboje?
• Imaju li proizvodi KPD oznaku, ako eRačune izdajete iz webshopa ili ERP-a?
• Nosi li predračun za uplatu natpis „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN”?
• Je li potpisivanje računa provjereno na testnoj okolini prema specifikaciji koja vrijedi od 1. 1. 2027.?
• Je li Poreznoj upravi prijavljen proizvođač ili održavatelj softvera, i je li prijavljena svaka promjena?

Fiskalizacija je jedna od stavki koje pokriva naš checklist webshopa sa 60 provjera: uz zakonske obveze prolazi checkout, brzinu i mjerenje, a rezultat vidite odmah. U našoj izradi webshopa po mjeri fiskalizirani računi za kupce dio su naplate već u paketu Launch, a eRačun za poslovne kupce dio je paketa Scale. Ako gradite novi webshop ili vam fiskalizacija i eRačun trebaju raditi unutar postojećeg procesa, zatražite ponudu. Razgovarate izravno s inženjerom koji sustav gradi, a odgovor stiže unutar 24 sata radnim danom.