Plaćanje virmanom na webshopu: od 1. 1. 2026. i taj se račun fiskalizira

Račun građaninu fiskalizira se i kad plati virmanom

Od 1. siječnja 2026. račun koji webshop izda građaninu fiskalizira se bez obzira na to kako je kupac platio: karticom, gotovinom ili uplatom na transakcijski račun. Temelj je Zakon o fiskalizaciji (NN 89/2025). Njegov članak 3. propisuje fiskalizaciju računa „naplaćenog gotovinom, karticama, transakcijskim računom i na ostale načine”, a članak 2. točka 26. definira promet u krajnjoj potrošnji kao izdavanje računa građanima odnosno potrošačima „neovisno o načinu naplate”. Zakon od objave nije mijenjan (stanje 31. 10. 2026.).

Zakon je na snazi od 1. rujna 2025., ali prema članku 80. dio članka 3. koji se odnosi na transakcijski račun stupio je na snagu tek 1. siječnja 2026. Prije toga je vrijedio stari Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Kako mu i naziv kaže, on je obuhvaćao naplatu gotovinom i karticama, a uplate na transakcijski račun nisu se fiskalizirale. Zato mnogi webshopovi koji nude virman još uvijek imaju tok narudžbe iz vremena kad fiskalni račun za tu uplatu nije bio potreban. O širem okviru pisali smo u tekstu o Fiskalizaciji 2.0 za webshopove.

Što se promijenilo 1. siječnja 2026.

Promjena je u tome što virman više nije iznimka. Račun izdan građaninu fiskalizira se jednako kao da je plaćen karticom. Za kupce tvrtke virman ide drugim putem, kroz eRačun.

Okidač je izdavanje računa, ne uplata

Česta zabuna je da se virman fiskalizira „kad sjedne uplata”. Zakon to ne kaže. Članak 15. stavak 1. veže fiskalizaciju uz izdavanje: obveznik „prilikom izdavanja svakog računa” potpisuje elemente računa i dostavlja ih u Sustav za fiskalizaciju, a sustav vraća Jedinstveni identifikator računa. Kada webshop izdaje račun za narudžbu plaćenu virmanom, na primjer kad uplata stigne ili kad roba ide na otpremu, poslovna je odluka koju dogovarate s računovođom. Kad god ga izdate, u tom ga trenutku i fiskalizirate.

Praktična posljedica: potvrda narudžbe koju kupac dobije emailom, s IBAN-om, iznosom i pozivom na broj, nije račun. Članak 29. traži da svaki takav dokument izdan prije računa nosi natpis „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN”. Kod mnogih webshopova upravo je taj email jedini dokument koji kupac dobije do isporuke, pa je to prva stvar koju vrijedi provjeriti.

Što je Porezna uprava pojasnila tijekom 2026.

Zakon i Pravilnik nisu sve rekli o internetskoj prodaji. Porezna uprava je tijekom 2026. dopunjavala pitanja i odgovore o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji, a četiri odgovora izravno se tiču webshopa s virmanom.

Račun za virman može nastati i izvan radnog vremena

Odgovor objavljen 30. siječnja 2026. kaže da se računi koji se ne izdaju kupcima u poslovnom prostoru, a naplaćuju se transakcijski, mogu izdavati i izvan prijavljenog radnog vremena. Sustav koji račun izdaje u trenutku sparivanja uplate zato smije raditi i noću i vikendom, bez umjetnog čekanja na ponedjeljak.

Natpis na potvrdi narudžbe vrijedi samo za prodaju građanima

Prema istim odgovorima obveza iz članka 29. odnosi se samo na krajnju potrošnju. Ponuda ili predračun koji B2B webshop šalje tvrtki tu oznaku ne mora nositi, ali potvrda narudžbe za građanina mora.

Promjena načina plaćanja ide bez storna

Ako kupac ipak ne plati virmanom nego, recimo, karticom pri preuzimanju, na već fiskalizirani račun prijavljuje se promjena načina plaćanja, kao i u staroj fiskalizaciji. Postupak i XML poruku propisuje članak 11. i Privitak 2 Pravilnika (NN 153/2025). Ako je jedan račun plaćen na više načina, šalje se oznaka O (ostalo).

Prodaja na daljinu u drugu državu EU ne fiskalizira se

Odgovor ažuriran 7. listopada 2026. kaže da je kod prodaje na daljinu unutar EU osobama koje nisu porezni obveznici mjesto isporuke država članica u kojoj otprema završava, pa takva prodaja ne podliježe fiskalizaciji. Webshop koji šalje i u Sloveniju, Austriju ili Njemačku zato mora po narudžbi znati gdje je mjesto isporuke. Kada je to ipak Hrvatska ovisi o pravilima o PDV-u za prodaju na daljinu, o čemu pišemo u vodiču OSS i PDV pri prodaji u EU.

Gdje ručni tok najčešće puca

Tipičan manji webshop s virmanom radi ovako: kupac naruči, vlasnik jednom dnevno otvori internet bankarstvo, pronađe uplatu, ručno označi narudžbu kao plaćenu i pošalje robu. U tom toku ništa automatski ne izdaje fiskalizirani račun. On nastaje samo ako se netko sjeti. Kad narudžbi ima najviše, propusti se gomilaju.

Webshopovi na gotovim platformama imaju drugi rizik. Fiskalizacija tamo ide kroz dodatak ili aplikaciju treće strane, pa treba provjeriti prepoznaje li dodatak transakcijski račun kao način plaćanja i šalje li ispravnu oznaku, ili je i dalje podešen samo za kartice. Što pitati pružatelja dodatka opisali smo u tekstu fiskalizacija za WooCommerce i Shopify.

Treći rizik je dvostruko izdavanje. Ako račune izdaje i webshop i ERP, fiskalizacija mora živjeti točno ondje gdje račun nastaje. Inače isti promet završi prijavljen dvaput ili nijednom. To je arhitektonska odluka koju treba donijeti prije lansiranja, ne nakon prve kontrole. Više o tome kako se webshop i ERP dijele poslom pišemo na stranici o ERP integracijama.

Kako izgleda tok bez ručnog koraka

U sustavu gdje je fiskalizacija dio naplate, virman prolazi isti put kao kartica. Razlika je samo u tome što okidač dolazi s bankovnog izvoda umjesto od kartičnog procesora:

Tri tehničke sitnice često se previde. Prvo, ako veza sa Sustavom za fiskalizaciju padne, članak 21. traži da se elementi svih izdanih računa dostave u roku od dva radna dana, pa sustav mora imati red za naknadno slanje, a ne samo poruku o grešci. Drugo, prema članku 14. stavku 2. program koji može mijenjati stavke već izdanog računa smatra se rješenjem koje omogućava izbjegavanje fiskalizacije. Admin webshopa zato ne smije imati gumb „uredi račun”, samo storno i novi račun. Treće, popis grešaka u Pravilniku pokazuje da Sustav za fiskalizaciju odbija račun čiji je datum izdavanja više od 30 dana stariji od trenutnog (greška 176), pa se zaboravljeni virmani ne mogu tiho „dofiskalizirati” mjesecima kasnije.

Od 1. siječnja 2027. vrijede izmjene Pravilnika iz NN 97/2026: digitalni certifikat za potpisivanje fiskalizacijskih poruka može se nabaviti od bilo kojeg pružatelja usluga povjerenja s pouzdanog popisa prema eIDAS uredbi, a certifikati izdani ranije vrijede do isteka. Pravila o načinu plaćanja i oznaci T izmjene ne diraju, ali sustav naplate treba podržati zamjenu certifikata bez zastoja.

Kako fiskalizaciju ugrađujemo u checkout i naplatu, s JIR-om, ZKI-jem, R1 računima i povezivanjem s procesorima plaćanja, opisali smo na stranici Fiskalizacija 2.0 u webshopu. Kako sparivanje uplata i povrata radi s ostalim metodama, pišemo pod integracijama plaćanja.

Kupac tvrtka: virman ide kroz eRačun

Webshop koji prodaje i građanima i tvrtkama mora razlikovati dva slučaja već u checkoutu. Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/2025) izričito navodi da oznaka načina plaćanja ne može biti T ako se šalje OIB primatelja računa, a Sustav za fiskalizaciju takvu kombinaciju odbija greškom 181. Račun tvrtki koja plaća na transakcijski račun zato ne ide kroz fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, nego kroz eRačun. Prema mišljenju Porezne uprave o rokovima prilagodbe, odredbe o razmjeni i fiskalizaciji eRačuna stupile su na snagu 1. siječnja 2026., a obveznici koji nisu u sustavu PDV-a eRačune izdaju od 1. siječnja 2027. Detalje obrađujemo u vodiču eRačun u B2B prometu.

U praksi to znači da checkout mora znati kupuje li osoba kao građanin ili kao tvrtka s OIB-om i da o tome ovisi koji će se dokument izdati. Kod B2B webshopova to je dio istog posla kao cjenici po kupcu i provjera tvrtke pri registraciji, o čemu pišemo na stranici o B2B webshopu.

Provjera u pet koraka

Zaključak

Od 1. siječnja 2026. virman više nije način plaćanja koji zaobilazi fiskalizaciju. Za webshop to nije samo pravna napomena. To je pitanje toka narudžbe: tko izdaje račun, kada, s kojom oznakom, što piše na potvrdi narudžbe i kako se razlikuje kupac tvrtka od kupca građanina i od kupca iz druge države EU. Kad je to riješeno u sustavu naplate, virman je jednako pouzdan kao kartica. Kad ovisi o tome sjeti li se netko, propusti su pitanje vremena.

Ako želite znati gdje vaš webshop stoji, provjerite ga checklistom webshopa sa 60 provjera, koji pokriva i fiskalizaciju i eRačun. Ako planirate novi sustav u kojem su fiskalizacija, sparivanje uplata i eRačun dio naplate od prvog dana, pogledajte kako radimo izradu webshopa po mjeri ili zatražite ponudu. Razgovarate izravno s inženjerom koji će sustav graditi, a odgovor stiže unutar 24 sata radnim danom.