Newsletter i marketinški e-mailovi na webshopu: što stvarno kaže zakon (čl. 50., ne čl. 107.)
Propisi za webshopažurirano 7 min čitanja
Kratki odgovor: Marketinški e-mail webshopa traži jednu od dvije osnove iz Zakona o elektroničkim komunikacijama (članak 50., NN 76/22), a ne iz starog članka 107. Posjetitelju koji nikad nije kupio treba prethodna privola, a postojećem kupcu smijete slati ponude vlastitih sličnih proizvoda bez nove privole, ako je odjavu imao pri ostavljanju adrese i ima je u svakoj poruci.
Filip Lukovnjak, osnivač FIN STUDIO-a
Zadnji put provjereno , uz izvore na kraju članka
Sadržaj članka · 12 odjeljaka
Dvije osnove za marketinški e-mail
Za marketinški e-mail webshop treba jednu od dvije osnove iz članka 50. Zakona o elektroničkim komunikacijama (ZEK, NN 76/22). Posjetitelju koji nikad ništa nije kupio treba prethodna privola. Kupcu koji je već kupio smijete slati ponude vlastitih sličnih proizvoda i bez nove privole, ako je mogućnost odjave imao kad je ostavio adresu i ima je u svakoj poruci. Komunikacija prema pravnim osobama izuzeta je iz oba pravila.
Ukratko
Hladna baza: prethodna privola
Popup, nagradna igra ili landing stranica: adresu smijete koristiti za promidžbu tek nakon jasne potvrdne radnje (čl. 50. st. 1.).
Postojeći kupci: soft opt-in
Ponude vlastitih sličnih proizvoda bez nove privole, uz besplatnu i jednostavnu odjavu pri prikupljanju adrese i u svakoj poruci (čl. 50. st. 2.).
Pravne osobe: izuzete iz st. 1. i 2.
Za tvrtke kao pravne osobe ZEK ne traži ni privolu ni soft opt-in (st. 4.). Obrt nije pravna osoba, a GDPR i dalje štiti podatke kontakt-osobe.
Kazna za pravnu osobu: 13.270 do 132.720 eura
Prema čl. 170. ZEK-a, uz kaznu za odgovornu osobu i moguće oduzimanje računalne opreme.
Pogrešan članak koji kruži hrvatskim internetom
Ako tražite „trebam li privolu za newsletter”, lako ćete naići na tekst koji kao pravnu osnovu navodi članak 107. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Taj je članak postojao, ali u zakonu koji više ne vrijedi. Stari ZEK (NN 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.) prestao je važiti stupanjem na snagu novog zakona, koji je Hrvatski sabor donio 1. srpnja 2022. i koji je objavljen u Narodnim novinama 76/22. Neželjene elektroničke komunikacije u svrhu izravne promidžbe u novom su zakonu uređene u članku 50. Zakon je poslije dvaput mijenjan (NN 14/24 i NN 45/26), ali tekst članka 50. ostao je isti.
Nije riječ o sitničarenju oko broja. Za webshop je najkorisniji dio odredbe iznimka iz stavka 2., koja dopušta marketinške e-mailove postojećim kupcima bez nove privole. Upravo nju stariji tekstovi najčešće izostavljaju ili loše prepričavaju.
Što članak 50. stvarno propisuje
Članak 50. uređuje e-poštu, SMS i MMS poruke te automatske pozive u svrhu izravne promidžbe i prodaje. Za webshop su bitna četiri stavka:
- Stavak 1. Opće pravilo. Marketinški e-mail, SMS i MMS dopušteni su samo uz prethodno pribavljenu privolu krajnjeg korisnika. To vrijedi za hladnu bazu: svakoga tko nikad ništa nije kupio.
- Stavak 2. Iznimka za postojeće kupce (soft opt-in). Trgovac smije e-mail adrese koje je od svojih potrošača dobio u svrhu prodaje proizvoda ili usluga koristiti za promidžbu isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, bez nove privole. Uvjet je da kupac ima jasnu, besplatnu i jednostavnu mogućnost prigovora na takvu uporabu i pri prikupljanju adrese i pri primitku svake poruke, te da takvu uporabu nije unaprijed odbio.
- Stavak 3. Zabrana prikrivanja pošiljatelja. Zabranjeno je slati marketinšku poštu s pogrešno prikazanim ili prikrivenim identitetom pošiljatelja, ili bez ispravne adrese ili broja na koji primatelj besplatno može zatražiti prestanak komunikacije.
- Stavak 4. Pravne osobe. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na komunikaciju prema pravnim osobama. GDPR pritom i dalje štiti osobne podatke kontakt-osobe koja e-mail prima.
Zakon dakle ne traži dvostruku prijavu (double opt-in) za svaki marketinški e-mail. Traži ili prethodnu privolu, ili ispunjene uvjete iz stavka 2.: jasnu mogućnost odjave pri prikupljanju adrese i u svakoj poruci.
| Stavka | Treba prethodna privola (st. 1.) | Ne treba nova privola — soft opt-in (st. 2.) |
|---|---|---|
| Tko je primatelj | Posjetitelj koji nikad ništa nije kupio ni tražio newsletter | Kupac čiji je e-mail prikupljen prilikom kupnje proizvoda ili usluge |
| Sadržaj poruke | Bilo koja marketinška ponuda | Isključivo vlastiti, slični proizvodi ili usluge kao oni koje je kupac već kupio |
| Uvjet za odjavu | Nije relevantno prije privole | Mora postojati jasna, besplatna odjava i pri prikupljanju adrese i u svakoj poruci |
| Primjer | Popup „prijavite se na newsletter” na naslovnici | E-mail postojećem kupcu vina o novoj berbi iste vinarije |
Zašto unaprijed označena kućica „šaljite mi ponude” nije dobro rješenje
Čest slučaj na webshopovima: checkout ima unaprijed označenu kućicu „želim primati novosti i ponude”. To nije privola iz stavka 1., jer nema stvarne potvrdne radnje: kućica je već označena. Nije ni čisto oslanjanje na stavak 2., jer taj stavak ne traži privolu kroz kućicu, nego jasnu ponudu odjave u trenutku prikupljanja adrese. Kod stavka 2. kupac ne mora ništa potvrditi. Dovoljno je da je jasno vidio kako se može odjaviti i da se nije odjavio. Zato je unaprijed označena kućica nepotreban rizik. Bolje je uz formu narudžbe jasno napisati da će kupac primati ponude sličnih proizvoda i kako se može odjaviti. To je model koji stavak 2. izravno predviđa.
Za potpuno novu bazu, primjerice adrese prikupljene preko nagradne igre ili landing stranice, jasna potvrdna radnja ostaje jedina sigurna opcija prema stavku 1.: prazna kućica koju korisnik sam označi ili potvrdni klik u e-mailu.
E-mailovi za napuštenu košaricu, nakon kupnje i transakcijski
Automatski e-mail „zaboravili ste nešto u košarici” ili „kako vam se svidio proizvod” spada u izravnu promidžbu, pa mu treba ista pravna osnova kao i newsletteru. Za kupca koji je već kupio na istom webshopu stavak 2. obično pokriva takve poruke, ako je pri kupnji jasno ponuđena odjava i ako svaka automatska poruka nosi vidljivu opciju odjave. Za posjetitelja koji je samo napunio košaricu i otišao bez kupnje situacija je slabija. Njegova adresa nije prikupljena uz dovršenu prodaju, pa se sigurnija praksa oslanja na prethodnu privolu, primjerice kućicu pri unosu e-maila na prvom koraku checkouta, s jasnim tekstom da će vas webshop kontaktirati o nedovršenoj narudžbi.
Potvrda narudžbe, račun, obavijest o otpremi i poruka o povratu šalju se radi izvršenja ugovora, ne u svrhu izravne promidžbe, pa ne potpadaju pod članak 50. Granica se pomiče kad u takvu poruku ubacite blok s preporučenim proizvodima ili kodom za popust: taj dio je promidžba i treba mu jedna od dvije osnove. Najčišće je transakcijske i marketinške predloške držati odvojeno.
Provjerite svoj newsletter i marketinški e-mail proces
Odvojite hladnu bazu od postojećih kupaca
Popup prijava na newsletter i post-purchase marketing imaju različitu pravnu osnovu. Ne tretirajte ih kao isti tok.
Maknite unaprijed označene kućice za marketing
Kod nove baze kućica mora biti prazna dok je korisnik sam ne označi. Kod postojećih kupaca kućica nije nužna ako je odjava jasno ponuđena tekstom.
Dodajte vidljivu napomenu o odjavi uz formu narudžbe
Ako se oslanjate na iznimku iz stavka 2., napomena mora postojati već pri prikupljanju e-mail adrese, ne tek u samom e-mailu.
Provjerite ima li svaki automatski e-mail funkcionalnu odjavu
Napuštena košarica, post-purchase i newsletter kampanje trebaju odjavu jednim klikom koja stvarno zaustavlja slanje, a ne vodi na kontaktnu formu.
Provjerite ispravnu adresu pošiljatelja
Marketinška pošta ne smije prikrivati identitet pošiljatelja niti biti bez ispravne povratne adrese. Stavak 3. članka 50. to izričito zabranjuje.
B2B: tvrtke da, obrtnici ne
Iznimka iz stavka 4. vrijedi za pravne osobe, dakle za d.o.o., j.d.o.o. ili d.d. Obrt i slobodna zanimanja nisu pravne osobe, pa ih stavak 4. prema tekstu ne pokriva. Stavak 2. istodobno govori o adresama koje je trgovac dobio „od svojih potrošača”. Naše čitanje: za obrtnike i slobodna zanimanja najsigurnije je tražiti prethodnu privolu, a ne oslanjati se ni na jednu od iznimki.
Za kupce koji su pravne osobe ZEK privolu ne traži, ali adresa oblika ime.prezime@tvrtka.hr osobni je podatak, pa vrijedi GDPR, uključujući pravo na prigovor. U B2B webshopu tip kupca ionako se bilježi pri registraciji, pa ista oznaka može odrediti i koje pravilo vrijedi za marketinšku poštu.
Kazne i nadzor
Slanje marketinške pošte bez privole (st. 1.), korištenje adresa kupaca bez mogućnosti prigovora (st. 2.) i prikrivanje pošiljatelja (st. 3.) ZEK svrstava u teške povrede. Prema članku 170., pravna osoba za njih odgovara novčanom kaznom od 13.270 do 132.720 eura, odgovorna osoba u pravnoj osobi od 2.650 do 13.270 eura, a fizička osoba od 1.320 do 6.630 eura. Uz kaznu se može izreći i zaštitna mjera oduzimanja računalne ili druge tehničke opreme. Izmjenama iz NN 45/26 promijenjena je numeracija točaka u članku 170., ali ne i ti iznosi. Inspekcijski nadzor provode inspektori elektroničkih komunikacija HAKOM-a. To su zakonski rasponi, ne procjena kazne u konkretnom slučaju.
Gdje GDPR ulazi u priču
Zakon o elektroničkim komunikacijama uređuje kanal: smije li se uopće slati e-mail ili SMS u marketinške svrhe. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) uređuje obradu same e-mail adrese kao osobnog podatka: pravnu osnovu, rokove čuvanja, pravo na brisanje. Čak i kad je slanje dopušteno prema stavku 2. članka 50., vrijedi članak 21. GDPR-a: kupac u svakom trenutku ima pravo na prigovor na obradu u svrhu izravnog marketinga, besplatno i bez obrazloženja, a webshop tu obradu mora prestati. Jedna dobro postavljena odjava rješava oba zahtjeva: prekida slanje po ZEK-u i izuzima osobu iz marketinške obrade po GDPR-u.
Kako to izgleda u sustavu webshopa
Pravila je lako pročitati, a teško provesti ako webshop ne pamti zašto nekome smije slati poštu. Iz članka 50. slijedi pet tehničkih zahtjeva:
Osnova za marketing kao podatak, ne kao pretpostavka
Polje pravne osnove na zapisu kupca
Tri vrijednosti: privola, postojeći kupac (čl. 50. st. 2.) ili bez marketinga. Uz njih datum, izvor (checkout, popup, landing) i verzija teksta koji je kupac vidio. GDPR traži da privolu možete dokazati.
Tip kupca iz registracije
Pravna osoba, obrt ili potrošač određuje koje pravilo vrijedi. Kod B2B registracije po OIB-u tip kupca dolazi iz registra, a ne iz kućice koju je netko označio.
Automatizacije provjeravaju osnovu prije slanja
Napuštena košarica, post-purchase i newsletter kampanje čitaju polje u trenutku slanja, a soft opt-in segment dobiva samo kategorije slične onima koje je kupac kupio.
Jedna odjava za sve kanale
Odjava u alatu za slanje e-pošte mora se vratiti u bazu webshopa, a odjava iz korisničkog računa u alat za slanje. Inače kupac nakon odjave dobije poruku iz drugog toka.
Transakcijski predlošci odvojeno
Potvrda narudžbe i obavijest o otpremi ne nose promotivne blokove, pa ne ovise o marketinškoj osnovi.
Kad je newsletter dio istog sustava kao narudžbe i kupci, osnova i odjava žive u jednoj bazi i ne treba ih sinkronizirati između dva alata. U sustavu za Nostri Maris, primjerice, newsletter builder jedan je od modula custom admina na istoj bazi kao webshop, a B2B registracija po OIB-u podatke o tvrtki povlači iz Sudskog registra. Kad se koristi vanjski alat za slanje, sinkronizaciju odjava treba riješiti integracijom u oba smjera, ne ručnim izvozom tablica.
Zaključak
Newsletter privola na webshopovima često završi u jednoj od dvije krajnosti: dvostruka prijava za baš svaki e-mail, uključujući poruku postojećem kupcu o proizvodu sličnom onome koji je upravo kupio, ili unaprijed označena kućica bez jasne odjave. Obje nastaju iz istog razloga, nepoznavanja iznimke iz članka 50. stavka 2. Ta je iznimka zamišljena upravo za srednji slučaj: kupac s kojim već postoji odnos, relevantna ponuda i odjava koja je uvijek dostupna. Tehnički nije teško, ali traži da netko pročita važeći zakon, a ne stariji tekst o davno ukinutom članku.
Ovaj članak nije pravni savjet. Ostatak webshopa provjerite checklistom webshopa sa 60 provjera. Ako želite da checkout, zapis kupca i newsletter od prvog dana razlikuju hladnu bazu, postojeće kupce i tvrtke, zatražite ponudu. Razgovarate izravno s inženjerom koji gradi sustav, a odgovor dobivate unutar 24 sata radnim danom.
Česta pitanja
Trebam li privolu za slanje newslettera svakom posjetitelju koji ostavi e-mail?
Da, ako ta osoba nikad ništa nije kupila. Za takozvanu hladnu bazu članak 50. stavak 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22) traži prethodnu privolu. To znači jasnu potvrdnu radnju, primjerice kućicu koju je korisnik sam označio, a ne unaprijed označenu kućicu.
Mogu li kupcu koji je nešto kupio slati marketinške e-mailove bez posebne privole za newsletter?
Pod uvjetima iz članka 50. stavka 2. da, ali samo za vlastite slične proizvode ili usluge. Kupac je morao imati jasnu, besplatnu i jednostavnu mogućnost odjave već kad je ostavio e-mail adresu, mora je imati u svakoj poruci i ne smije se prethodno odjaviti.
Je li dovoljno staviti poveznicu za odjavu u podnožje e-maila da bi iznimka vrijedila?
Ne. Odjava u svakoj poruci jedan je od dva uvjeta. Zakon traži i da je kupac mogućnost odjave imao već u trenutku kad je adresu ostavio, dakle jasnu napomenu uz formu narudžbe ili registracije, a ne tek naknadno u samom e-mailu.
Vrijedi li isto pravilo za B2B kupce?
Za pravne osobe ne. Članak 50. stavak 4. izuzima komunikaciju prema pravnim osobama iz stavaka 1. i 2., pa prema d.o.o. ili d.d. ZEK ne traži privolu. Obrt i slobodna zanimanja nisu pravne osobe, pa je za njih najsigurnije tražiti privolu. GDPR i dalje štiti osobne podatke kontakt-osobe, primjerice adresu ime.prezime@tvrtka.hr.
Kolike su kazne za slanje marketinških e-mailova bez pravne osnove?
Slanje bez privole, korištenje adresa kupaca bez mogućnosti prigovora i prikrivanje pošiljatelja prema članku 170. ZEK-a teške su povrede. Pravnoj osobi prijeti kazna od 13.270 do 132.720 eura, odgovornoj osobi od 2.650 do 13.270 eura, a fizičkoj osobi od 1.320 do 6.630 eura. Nadzor provode inspektori elektroničkih komunikacija HAKOM-a.
Izvori
- Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22), članak 50. i članak 170.Narodne novine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 45/2026)Narodne novine
- Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), članak 21. — pravo na prigovorEUR-Lex
Sadržaj zadnji put provjeren uz navedene izvore Ovo je informativni pregled, ne pravni savjet.
