Carina 3 eura i naknada 2 eura po stavci: paketi izvan EU-a

Od 1. srpnja 2026. svaka stavka u pošiljci do 150 eura koju kupac u Hrvatskoj naruči od prodavatelja izvan EU-a podliježe carini od 3 eura. Od 1. studenoga 2026. Europska komisija očekuje i drugu pristojbu: naknadu za rukovanje Unije od 2 eura po stavci.

Tekst smo ažurirali prema novom Carinskom zakoniku Unije, delegiranoj uredbi o naknadi i smjernicama Komisije od 5. listopada 2026. Ispravili smo i ranije pravilo: stavka nije četveroznamenkasti tarifni broj, nego redak carinske deklaracije. Za webshop koji dropshippa iz Kine to je razlika od nekoliko eura po narudžbi.

Ukratko:

• Carina od 3 eura po stavci vrijedi od 1.7.2026. do 1.7.2028. za pošiljke stvarne vrijednosti do 150 eura (Uredba Vijeća (EU) 2026/382, čl. 2.).
• Komisija je naknadu za rukovanje Unije utvrdila na 2 eura po stavci (delegirana uredba C(2026) 6694, čl. 1.). Uredba još nije objavljena. Naknada se primjenjuje od desetog dana nakon što stupi na snagu, a Komisija navodi 1.11.2026.
• Naknada vrijedi i za pošiljke iznad 150 eura, nema rok trajanja i nepovratna je (Uredba (EU) 2026/2108, čl. 20. st. 2. i 6.).
• Stavka je roba istog tarifnog razvrstavanja, opisa i, kad se traži, podrijetla (čl. 5. t. 78.).
• Od 1.11.2026. za svaku stavku iz prodaje na daljinu deklaracija mora sadržavati identifikacijske oznake proizvoda, uključujući onu koju dodjeljuje internetski prodavatelj.
• Roba koju webshop u sustavu PDV-a uveze na vlastito skladište nije prodaja na daljinu, pa se na nju ne plaćaju ni 3 ni 2 eura. Za webshop izvan sustava PDV-a to vrijedi samo ako prijevoz organizira sam, bez dobavljača. Ni roba za vlastitu zalihu od 1.7.2026. više nema oslobođenje do 150 eura.

Carina od 3 eura i naknada od 2 eura: dvije različite pristojbe

Uredba Vijeća (EU) 2026/382 izbrisala je oslobođenje od carine za pošiljke do 150 eura iz Uredbe (EZ) br. 1186/2009 (čl. 1.). Prema čl. 2., od 1. srpnja 2026. do 1. srpnja 2028. umjesto njega plaća se 3 eura po stavci u pošiljci čija stvarna vrijednost ne premašuje ukupno 150 eura. Uvjet je da je uvoz oslobođen PDV-a preko sustava IOSS ili da je roba u „poštanskoj pošiljci”. Taj pojam ne znači da paket nosi pošta. Od 1. srpnja 2026., prema Delegiranoj uredbi (EU) 2026/1022, „roba u poštanskoj pošiljci” je svaka roba iz prodaje uvezene robe na daljinu u pošiljci do 150 eura za koju se PDV ne plaća preko IOSS-a, bez obzira na to prevozi li je pošta ili kurirska služba. Izuzeta je samo roba na koju se primjenjuju povlaštene mjere, primjerice povlaštena carinska stopa iz trgovinskog sporazuma. Zato smjernice Komisije zaključuju da carina od 3 eura vrijedi za svu ostalu robu iz prodaje na daljinu do 150 eura, bez obzira na PDV postupak.

Naknada za rukovanje Unije nije carina. To je plaćanje za posao carinske službe: provjeru podataka, analizu rizika i kontrole. Propisuje je čl. 20. st. 2. novog Carinskog zakonika Unije, a iznos od 2 eura po stavci utvrđuje čl. 1. delegirane uredbe Komisije C(2026) 6694 od 21. rujna 2026. Uredba stupa na snagu objavom u Službenom listu EU-a (čl. 2.), a naknada se primjenjuje deset dana poslije (čl. 287. st. 4. Zakonika). Europski parlament i Vijeće prije toga imaju 30 dana za prigovor (čl. 282. st. 7.). Na dan provjere, 10. listopada 2026., uredba još nije bila objavljena, a Komisija na stranici o carinskoj reformi navodi 1. studenoga 2026. Ako se objava odgodi, pomiče se i taj datum.

Obje pristojbe carina naplaćuje prije svega poslovnom subjektu koji podnosi deklaraciju. Kupac je glavni dužnik samo u rijetkim slučajevima kad sam podnosi deklaraciju. Kad robu za njegov račun deklarira neizravni zastupnik, primjerice kurirska služba, kupac je uz zastupnika također dužnik, pa mu se carina i naknada mogu naplatiti pri preuzimanju. Tko trošak u konačnici snosi, ovisi o ugovoru između deklaranta i trgovca.

Što je stavka: redak deklaracije, a ne broj komada

Čl. 5. t. 78. Carinskog zakonika definira stavku kao jednu ili više roba u pošiljci koje imaju isto razvrstavanje u carinsku tarifu, isti opis i, ako deklaracija to traži, isto podrijetlo. Smjernice Komisije iz toga izvode praktično pravilo: zbog ograničenja informatičkih sustava i carina od 3 eura i naknada od 2 eura obračunavaju se po retku carinske deklaracije, neovisno o količini u tom retku. Pet istih majica je jedna stavka, a majica i sat su dvije.

Broj redaka ovisi i o vrsti deklaracije. Deklaracija H7, za pošiljke male vrijednosti, traži šesteroznamenkastu oznaku harmoniziranog sustava, a standardna deklaracija H1 desetoznamenkastu oznaku TARIC. U primjeru iz smjernica tri ženska kompleta od različitih materijala u deklaraciji H7 čine jedan redak (3 + 2 eura), a u deklaraciji H1 tri retka (9 + 6 eura). Pravilo o „četveroznamenkastom tarifnom broju”, koje smo naveli u prvoj verziji ovog teksta, stoga nije točno.

Robu različitog tarifnog razvrstavanja nije dopušteno spajati u jednu stavku. Pojednostavnjenje kojim se takva roba obračunava kao jedna stavka po najvišoj stopi ne smije se koristiti kad se primjenjuje carina od 3 eura, a netočna deklaracija povlači naknadni obračun i kazne. Istovjetnu robu, s druge strane, smije se iskazati u jednom retku. Ako je deklarant iskaže u više redaka, za svaki se redak plaća zasebno (Delegirana uredba (EU) 2026/1022, uvodna izjava 4.). Legitimno je zato od deklaranta tražiti da istovjetnu robu iskaže u jednom retku. Drugi legitiman način je da u paketu stvarno bude manje različite robe.

Koliko to košta po narudžbi: ilustrativni primjer

Ilustrativni primjer, ne stvarni klijentski podaci. Hrvatski webshop dropshippa: kupac u Hrvatskoj naruči robu stvarne vrijednosti 60 eura, a dobavljač je šalje izravno iz Kine. Iznos pristojbi ovisi o tome kako je narudžba složena, poslana i deklarirana. Zadnji redak, za usporedbu, prikazuje narudžbu jednog skupljeg artikla.

Kod narudžbe od 60 eura s tri artikla različitog tarifnog broja 15 eura pristojbi čini četvrtinu vrijednosti robe. Najveća poluga zato nije prodajna cijena, nego način na koji dobavljač pakira i šalje narudžbu. Detaljniju računicu marže za dropshipping, s usporedbom vlastite zalihe i EU dobavljača, imamo u tekstu dropshipping nakon nove carine.

Povrati: naknada se ne vraća, carina samo uz poseban zahtjev

Naknada za rukovanje je nepovratna (čl. 20. st. 6. Carinskog zakonika). Prema smjernicama Komisije nastaje u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije i duguje se čak i kad carina robu ne pusti, jer je zahtjev obrađen.

Delegirana uredba (EU) 2026/1022 (čl. 1. t. 12.) isključila je prodaju uvezene robe na daljinu u pošiljkama do 150 eura iz pravila po kojem se deklaracija za vraćenu robu mogla poništiti. Povrat carine od 3 eura može se tražiti samo u općem postupku povrata carine, posebnim zahtjevom. Za webshop s puno povrata, primjerice u modi, to znači da svaka stavka vraćene uvezene robe ostavlja najmanje 2 eura nepovratnog troška, uz trošak povratne dostave.

Od 1. studenoga: identifikacijske oznake proizvoda u deklaraciji

Delegirana uredba (EU) 2026/1022 uvela je u carinske deklaracije tri podatka za svaku stavku iz prodaje uvezene robe na daljinu:

• trgovačku identifikacijsku oznaku proizvoda, koju dodjeljuje internetski prodavatelj, platforma za trgovanje ili platforma,
• nestandardiziranu proizvođačku oznaku, koju dodjeljuje proizvođač ili dobavljač proizvoda,
• standardiziranu proizvođačku oznaku, temeljenu na međunarodno priznatoj normi, ako za tu stavku postoji.

Obveza vrijedi od 1. studenoga 2026., a od 1. srpnja 2026. podaci su se mogli dostavljati dobrovoljno (čl. 2. st. 3. uredbe). Prema smjernicama Komisije odnosi se na pošiljke do 150 eura, što Komisija upisuje izmjenom Priloga B Delegirane uredbe (EU) 2015/2446, a uvoz između tvrtki u načelu nije obuhvaćen.

Za webshop koji dropshippa to je pitanje podataka, ne carinske papirologije. Ako robu nudite u vlastitom webshopu, trgovačka oznaka je šifra pod kojom proizvod nudite. Standardizirana oznaka u maloprodaji je najčešće GTIN (EAN) barkod. Deklarant, bilo da je to dobavljač, njegov špediter ili vi kao nositelj IOSS broja, ne može upisati podatke kojih nema u narudžbi.

Vlastita zaliha u EU-u: zašto je razlika veća nego u srpnju

Prodaja na daljinu, u smislu Carinskog zakonika (čl. 5. t. 15.), jest prodaja kod koje je roba u trenutku isporuke u trećoj zemlji, a šalje je prodavatelj ili netko u njegovo ime. Webshop u sustavu PDV-a koji robu uveze u Hrvatsku pod svojim PDV identifikacijskim brojem, stavi je u slobodni promet i tek je onda prodaje, ne prodaje na daljinu uvezenu robu. Na takvu narudžbu kupca ne plaća se ni carina od 3 eura ni naknada od 2 eura, a ne traže se ni identifikacijske oznake iz prethodnog odjeljka.

Jedna iznimka pogađa upravo male webshopove. Prodaja na daljinu obuhvaća i isporuke poreznom obvezniku čija stjecanja robe unutar EU-a ne podliježu PDV-u. Ako vaš webshop nije u sustavu PDV-a, a robu za zalihu šalje dobavljač ili netko u njegovo ime, i ta je kupnja prodaja na daljinu: plaća se naknada od 2 eura po stavci, a za pošiljke do 150 eura i carina od 3 eura. To ne vrijedi ako prijevoz organizirate sami, bez ikakvog sudjelovanja dobavljača. Ako ste u sustavu PDV-a, provjerite da deklaracija sadrži vaš PDV identifikacijski broj, jer prema smjernicama Komisije njegov izostanak carini ukazuje na prodaju na daljinu. Teret dokaza da uvoz nije povezan s prodajom na daljinu snosi uvoznik, pa čuvajte narudžbenice, račune i evidenciju zaliha.

Ni uvoz za vlastitu zalihu nije besplatan. Uredba 2026/382 ukinula je oslobođenje do 150 eura za sve pošiljke, pa i manja pošiljka za zalihu plaća redovnu carinu prema tarifi, osim ako za tu robu vrijedi neko drugo oslobođenje iz Uredbe (EZ) br. 1186/2009. Dvije stvari prema smjernicama Komisije ne prolaze kao vlastita zaliha. Prva je roba koja je kupcu prodana prije nego što je smještena u carinsko skladište: na nju se plaća naknada od 2 eura, a do 150 eura i carina od 3 eura. Komisija mijenja pravila tako da isto vrijedi i za robu prodanu dok je u carinskom skladištu. Druga je zbirna pošiljka unaprijed prodanih paketa s pojedinačnim oznakama za krajnje kupce, koju carina može obračunati kao niz prodaja na daljinu.

Komisija navodi da je samo u 2025. iz trećih zemalja izravno kupcima u EU-u poslano gotovo 5,9 milijardi artikala male vrijednosti bez carine (Europska komisija, 8.6.2026.). Za webshop koji prodaje robu sa skladišta u Hrvatskoj ili EU-u to je konkurencija koja od studenoga, ako se naknada primijeni na vrijeme, u pošiljkama do 150 eura plaća 5 eura po stavci. Isti uvozni lanac ima i drugu stranu: za robu koju sami uvozite odgovorni ste i za sigurnost proizvoda, o čemu smo pisali u tekstu o GPSR uredbi.

Ako kupac plaća pri preuzimanju, mora to znati prije narudžbe

Kod dijela pošiljaka kupac pri preuzimanju dostavnoj službi plaća uvozni PDV, a može platiti i carinu i naknadu za rukovanje, uz eventualnu naknadu dostavne službe za carinsko zastupanje. Čl. 60. st. 1. t. 5. Zakona o zaštiti potrošača, u tekstu iz NN 59/2026, traži da trgovac prije sklapanja ugovora na daljinu kupca obavijesti o maloprodajnoj cijeni i ostalim troškovima prijevoza, dostave ili poštanskih usluga, odnosno o tome da mu ti troškovi mogu biti naplaćeni ako ih nije moguće razumno izračunati unaprijed. Najsigurnije je sve što kupac plaća pri preuzimanju prikazati prije potvrde narudžbe, a ne u sitnom tisku uvjeta dostave.

Što slijedi do 2028.

Paušal od 3 eura je privremen. Čl. 3. Uredbe 2026/382 obvezuje Komisiju da do 1. listopada 2026., a zatim svaki mjesec, procijeni preusmjeravaju li se trgovinski tokovi, i prema potrebi predloži da se carina od 3 eura proširi na svu robu u pošiljkama do 150 eura. Od 1. srpnja 2028., kad bi trebao proraditi Centar EU-a za carinske podatke, robu iz prodaje na daljinu čeka redovna carina prema vrsti robe, a za robu iz carinskog skladišta za prodaju na daljinu niža naknada za rukovanje (čl. 20. st. 4. i čl. 287. st. 5. Zakonika). Komisija do 1. prosinca 2027. procjenjuje hoće li Centar do tada biti spreman, pa paušal od 3 eura može biti i produljen.

Što provjeriti prije 1. studenoga 2026.

Svi ovi rokovi, zajedno s ostalim zakonskim promjenama ove godine, kronološki su složeni u kalendaru zakonskih rokova za webshop 2026. Ovaj tekst nije carinski ni pravni savjet. Za konkretnu deklaraciju obratite se carinskom zastupniku ili Carinskoj upravi.

Ako vaš webshop uvozi ili dropshippa robu i niste sigurni šalje li sustav dobavljaču podatke koje carina od 1. studenoga traži, javite nam se. FIN STUDIO gradi webshopove i integracije s dobavljačima i ERP sustavima, pa katalog i podatke koji idu uz narudžbu možemo provjeriti zajedno s vama.