WSPay i CorvusPay ispred Stripea: plaćanje na 52 hrvatska webshopa (2026.)

Svaka brojka u ovom tekstu je donja granica: trgovina koja na naslovnici ne ističe PayPal ili pouzeće možda ih ipak nudi u košarici. Zato tekst govori o tome što kupac vidi prije nego što uđe u checkout.

Ukratko

• Najvidljiviji: plaćanje karticama 28/52 (54 %), zatim PayPal 13/52 (25 %) i pouzeće 11/52 (21 %).
• Domaći procesori: WSPay 10/52 i CorvusPay 8/52 nijednom se ne pojavljuju zajedno, pa jednog od njih ističe točno 18/52 (35 %). Stripe ističe 1/52.
• Novčanici dolaze u paru: svih 6 trgovina s Apple Payom ističe i Google Pay. Nijedna ne ističe samo Apple Pay.
• Tišina na naslovnici: 13 od 52 trgovine (25 %) na naslovnici ne spominje nijedan od praćenih načina plaćanja.

Što smo mjerili i zašto

Pretražite „koje načine plaćanja ponuditi na webshopu” i naći ćete tekstove s postocima bez izvora, metodologije i datuma. Mi smo umjesto toga uzeli isti uzorak od 52 hrvatska webshopa koji smo koristili za mjerenje brzine i tehničke higijene i pogledali jedno: koje načine plaćanja te trgovine pokazuju na naslovnici.

Uzorak čine male i srednje hrvatske web trgovine iz javnih direktorija. Alat je u HTML-u naslovnice tražio tragove u kodu i tekstu, poput naziva procesora ili riječi „pouzeće”. Kroz naplatu nismo prolazili. Brojke koje nisu u objavljenoj tablici, poput preklapanja između procesora, KEKS Paya i spomena kartica, izračunali smo iz istog javnog skupa podataka (licenca CC BY 4.0), pa ih svatko može provjeriti.

Što je vidljivo na naslovnici

Od 52 dostupne trgovine, ovo je vidljivo na naslovnici:

• Plaćanje karticama spomenuto u tekstu: 28/52 (54 %)
• PayPal: 13/52 (25 %)
• Plaćanje pouzećem: 11/52 (21 %)
• Google Pay: 10/52 (19 %)
• WSPay (Monri): 10/52 (19 %)
• CorvusPay: 8/52 (15 %)
• Apple Pay: 6/52 (12 %)
• KEKS Pay: 4/52 (8 %)
• Stripe: 1/52 (2 %)

Napomena vrijedi za svaku stavku: ovo je vidljivost na naslovnici, ne stvarna podrška. Trgovina može primati način plaćanja koji ne spominje dok kupac ne stigne do naplate. To osobito vrijedi za procesore: značka WSPaya ili CorvusPaya govori koji procesor trgovina javno ističe, a ne da ostale trgovine ne primaju kartice. Više od polovice uzorka kartice spominje barem u tekstu.

Domaći procesori ispred Stripea

Ono što stoji neovisno o ograničenju metodologije jest omjer. WSPay ističe 10 od 52 trgovine, CorvusPay 8 od 52. Nijedna trgovina u uzorku ne ističe oba, pa jednog od dva domaća procesora ističe točno 18 od 52 (35 %). Stripe ističe jedna, i ta ista trgovina ističe i Apple Pay i Google Pay.

Nulto preklapanje ima smisla: trgovina obično ima ugovor s jednim procesorom kartica, pa ga i ističe. Razlog prednosti domaćih procesora vjerojatno nije tehnički. Riječ je o domaćim pružateljima koji rade s hrvatskim bankama, a CorvusPay u svojoj dokumentaciji nudi gotove pluginove za WooCommerce, Magento i PrestaShop, platforme koje smo u uzorku prepoznali na 16 od 52 naslovnice. Stripe ima smisla kad trgovina prodaje pretežno izvan Hrvatske ili treba mogućnosti koje domaći procesor ne nudi. Detalje same integracije, od potvrde plaćanja do povrata, opisujemo niže.

Pouzeće se ne povlači

Plaćanje pouzećem vidljivo je na 11 od 52 naslovnice (21 %), češće nego Google Pay, Apple Pay, WSPay ili CorvusPay pojedinačno. Pet trgovina ističe i pouzeće i domaći procesor kartica, što znači da ga ne drže samo trgovine bez kartičnog plaćanja.

Naslovnica je mjesto za argumente koji pomažu prodaji, pa to što ga više od petine trgovina ondje ističe govori da ga i dalje smatraju važnim. Za webshop koji pouzeće razmišlja ukinuti zbog troška dostave i naplate, ovo je razlog da odluku testira na dijelu prometa i prati završene kupnje, umjesto da je pretpostavi.

Apple Pay i Google Pay dolaze u paru

Apple Pay vidljiv je na 6 od 52 naslovnice, Google Pay na 10 od 52. Kad se pogleda redak po redak, slika je jasnija od samih postotaka: svih 6 trgovina koje ističu Apple Pay ističe i Google Pay. Nijedna ne ističe samo Apple Pay, a 4 ističu samo Google Pay. Barem jedan novčanik vidljiv je na 10 od 52 naslovnice, dakle 42 od 52 trgovine ne ističu nijedan.

Uzorak je premalen za čvrst zaključak, ali obrazac je dosljedan: novčanici se uključuju zajedno, kroz istog pružatelja plaćanja. Jedan mogući razlog zašto dio trgovina stane na Google Payu jest to što Apple Pay na webu traži dodatni korak, registraciju domene kod pružatelja plaćanja. Stripeova dokumentacija, na primjer, taj korak za Apple Pay navodi kao obavezan. To nismo mjerili, pa ga čitajte kao hipotezu, ne kao nalaz.

Što mjerenje ne pokriva: BNPL i ostali novčanici

Mjerenje je pratilo fiksan skup signala: Apple Pay, Google Pay, Stripe, PayPal, CorvusPay, WSPay, KEKS Pay, pouzeće i spomen plaćanja karticama. KEKS Pay vidljiv je na 4 od 52 naslovnice. Opcije poput Klarne ili Aircasha nisu bile u praćenom skupu, pa o njihovoj raširenosti ovo mjerenje ne govori ništa, ni u prilog ni protiv. Za trgovce koji razmišljaju o odgođenom plaćanju postoji zaseban zakonski okvir s vlastitim rokovima, koji smo pokrili u tekstu o pravilima za „kupi sad, plati kasnije” na webshopu.

Što ograničenja mjerenja znače za vas

Ograničenje nije razlog da se podaci odbace, nego da se čitaju precizno. „10 trgovina ističe WSPay, 8 ističe CorvusPay” jasna je i provjerljiva tvrdnja. „Samo 18 trgovina prima kartice” bila bi netočna tvrdnja koju isti podaci ne potkrepljuju, pa je namjerno izbjegavamo.

Što integracija plaćanja stvarno uključuje

Logo na naslovnici je najlakši dio. Ono što odlučuje hoće li plaćanje raditi bez ručnog ispravljanja narudžbi događa se iza njega:

• Potvrda plaćanja na poslužitelju. Narudžba postaje plaćena tek kad procesor potvrdi transakciju, putem obavijesti poslužitelju ili provjere statusa, a ne kad se kupac vrati na stranicu. Kupac koji nakon plaćanja zatvori preglednik inače ostavlja plaćenu, a neobrađenu narudžbu.
• 3-D Secure. Kartično plaćanje često uključuje potvrdu u aplikaciji banke, pa kupac na trenutak napušta vašu stranicu. Naplata mora ispravno obraditi povratak, odustajanje i istek vremena.
• Povrati. Puni i djelomični povrat trebaju se moći pokrenuti iz administracije, povezani s narudžbom i računom, a ne ručno u sučelju procesora.
• Novčanici. Apple Pay traži registraciju domene, a gumbi novčanika moraju raditi i na stranici proizvoda i u košarici ako ih tamo nudite.
• Fiskalizacija. Prema Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/2025) račun mora nositi oznaku načina plaćanja (novčanice, kartica, transakcijski račun, ostalo), a od 1. siječnja 2026. fiskalizira se i račun plaćen uplatom na transakcijski račun. Svaki način plaćanja u webshopu zato mora biti mapiran na ispravnu oznaku. Detalje za virman opisali smo u tekstu o plaćanju virmanom, a povezivanje s webshopom na stranici fiskalizacija za webshop.
• Pouzeće. Iznose koje naplati kurirska služba treba uskladiti s narudžbama, inače se neplaćene i vraćene pošiljke gube u tablicama.

Kako izgledaju API pozivi i veza s dostavom i ERP-om opisali smo u tekstu o integraciji webshopa s dostavom, plaćanjem i ERP-om.

Što napraviti sa svojim webshopom

Što ovo znači za vaš webshop

Podaci s 52 stvarne hrvatske naslovnice pokazuju nešto konkretnije od generičkog popisa „najboljih načina plaćanja”: trgovine uz sebe drže jednog domaćeg procesora kartica, pouzeće je daleko od izumiranja, a novčanici se uključuju u paru ili se ne uključuju. Najveća praznina ovog mjerenja je sama naplata, i to je prvo što bi ponovljeno mjerenje trebalo obuhvatiti.

Ako birate procesora za novi webshop ili provjeravate radi li postojeća naplata kako treba, na stranici integracije plaćanja opisujemo kako povezujemo kartice, novčanike, povrate i fiskalizaciju. Konektor za procesor pišemo po projektu, prema dokumentaciji tog sustava. Za brzu provjeru vlastite trgovine tu je checklist webshopa sa 60 provjera.